Priča o mleku ili da li je mleko zdrava namirnica

Do skora se smatralo da je kravlje  mleko visokokvalitetna namirnica i da ga treba konzumirati u što većim količinama. Zbog obilja proteina i kalcijuma proglašavano je za idealnu hranu kako za decu tako i za odrasle.

A onda, u zadnjih desetak godina, rezultati velikog broja istraživanja počeli su da ruše ovaj mit. Utvrđeno je da svakodnevno i preterano konzumiranje mleka i mlečnih proizvoda doprinosi osteoporozi, bolesti kod koje je karakterističan manjak mineralnih materija u kostima što dovodi do njihove krtosti i lomljivosti. A glavni dijetetski savet obolelima od ove bolesti predhodnih decenija bio je upravo da povećaju unos mleka i mlečnih proizvoda! Nedavna istraživanja su pokazala da žene u SAD (gde je izuzetno velika potrošnja mleka) mnogo češće obolevaju od osteoporeze nego žene iz Kine (gde je potrošnja mleka minimalna). Zaključak do koga su istraživači došli je da nije bitno koliko kalcijuma ima u mleku već da li ga ljudski organizam može iskoristiti.

Litar kravljeg mleka ima oko 1200 mg kalcijuma, a majčinskog oko 300 mg. Međutim, koeficijent iskoristivosti majčinog mleka u odnosu na kravlje je 3 putra veći. Razlog tome je odnos kalcijuma i fosfora koji se u kravljem mleku nalazi u razmeri 1,2 : 1 dok u majčinom 2,3 : 1. Višak fosfora (u kravljem mleku) sprečava apsorpciju kalcijuma.

Još je jedan razlog slabe apsorpcije kalcijuma iz mleka, a to je višak proteina u ovoj namirnici. Kravlje mleko ima tri puta više proteina (uglavnom kazein) od majčinskog i upravo ovaj višak ne dozvoljava resorpciju i gvožđa i kalcijuma. Osim toga, čovečiji organizam ne može da preradi veće količine ovoga proteina tako da dolazi do njegovog truljenja u crevima. Materije nastale ovim procesom dospevaju u krv i izazivaju povišenje njene kiselosti. Da bi se krv održala u ravnoteži (blago alkalna) organizam povlači minerale (naročito kalcijum) iz kostiju i tako nastaje demineralizacija koja vodi osteoporezi!

Više istraživanja je pokazalo i povezanost između veće konzumacije mleka i mlečnih proizvoda i nekih drugih oboljenja. Utvrđeno je da mleko značajno utiče (u negativnom smislu) i kod nastanka arteroskleroze, cista jajnika, mioma materice… Kod dece koja unose veće kloličine ove namirnice primećen je stalan osećaj umora, smetnje sa učenjem, razne alergijske reakcije…

I današnje mleko se bitno razlikuje od mleka koje je dobijano pre samo pedeset godina. Kvalitet mu je lošiji zbog zatrovanosti stočne hrane raznim hemikalijama koje se koriste za zaštitu useva i u njemu se mogu naći ostaci lekova koje se daju životinjama (hormoni rasta, antibiotici…). Proces pasterizacije takođe negativno utiče na količinu hanljivih materija u mleku, kao i proces homogenizacije pri čemu se koriste visoke temperature, a mlečne masti razbijaju na sitne kapljice što remeti varenje. Poznata je činjenica da tele hranjeno pasterizovanim mlekom može da živi samo šest nedelja.

Zato budite oprezni sa mlekom. I kod njega važi osnovno pravilo dijetetike: Umerenost pre svega! Zamenite ovaj sumljiv izvor kalcijuma i proteina drugim punovrednim namirnicama (lisnato zeleno povrće, integralne žitarice, mahunarke). Kelj, na primer, sadrži 25% više kalcijuma po jedinici mere od mleka, a kvaletiet ovakvog kalcijuma je mnogo bolji od onog iz mleka. Sa druge strane soja je izvanredan izvor proteina koji po kvalitetu prevazilaze bilo koji životinjski proizvod. Ali o tome drugom prilikom…

1 Komentar

  1. loco

    Soya je najveci krs od hrane koja postoji, uopste nije kvalitetan izvor proteina, jer sadzi veoma male kolicine odradjenih amino kiselina koje su najbitnije, po kvalitetu ne moze ni priblizno da pridje bilo kojem zivotinjkom proteinu, plus postoje brojen kontraverze u vezi nje. Bolja i kvalitetnija zamena za meso je psenicni protein odnosno gluten za one koji nisu alergicni na isti, jedina mana sto ima sto ima nizak sadrzaj lizina i triptofana sto i nije problem, jer se zajedno sa glutenom moze kombinovati hrana bogata sa ove dve amino kiseline, nadalje 100grama glutena cini 70 grama proteina i bogat je BCAA amino kiselinama.

    Odgovori

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*